2. Tvari, vrste tvari i njihova svojstva

2.1. Tvari – sve oko nas i u nama

Udžbenik: str. 26–29

Sažetak

Tvari (supstancije) izgrađuju predmete i tijela oko nas. Svaka tvar zauzima prostor i ima masu. Zato je i zrak tvar, iako ga ne vidimo.

• Nafta je sirovina za goriva, plastiku, umjetna gnojiva, lijekove, kozmetiku i deterdžente, pa se njezine zalihe smanjuju.
• Nekada se mislilo da organske tvari nastaju samo u živim bićima. Danas se mnoge proizvode umjetno.

Agregacijska stanja

Tvar može biti u čvrstom (s), tekućem (l) ili plinovitom (g) stanju. Stanje ovisi o vrsti tvari, temperaturi i tlaku. Građu prikazujemo čestičnim crtežom.

Prijelazi između agregacijskih stanja

Led se tali na 0 °C, a voda vrije na 100 °C (pri atmosferskom tlaku). Dok se led tali, temperatura se ne mijenja – raste tek kada se sav led rastali.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Napuhani balon teži je od praznoga, a nakon napuhavanja zauzima više mjesta. Što ta opažanja dokazuju?

   1. a) da je zrak organska tvar
   2. b) da je zrak tvar jer ima masu i zauzima prostor
   3. c) da je balon prirodna tvar
   4. d) da zrak nema volumen

2. Tvar ima stalan volumen, ali poprima oblik posude u koju je ulijemo. U kojem je agregacijskom stanju?

   1. a) čvrstom
   2. b) plinovitom
   3. c) tekućem
   4. d) ne može se odrediti

3. Koji prijelaz agregacijskoga stanja opisuje svaki primjer?

   1. ogledalo u kupaonici zamagli se nakon tuširanja	– odaberi –desublimacijaisparavanjekondenzacijasublimacijataljenje
   2. mokro rublje suši se na zraku	– odaberi –desublimacijaisparavanjekondenzacijasublimacijataljenje
   3. zimi se iz vodene pare na prozoru stvori mraz	– odaberi –desublimacijaisparavanjekondenzacijasublimacijataljenje
   4. kristali joda zagrijavanjem prelaze izravno u ljubičastu paru	– odaberi –desublimacijaisparavanjekondenzacijasublimacijataljenje
   5. vosak svijeće omekša i poteče	– odaberi –desublimacijaisparavanjekondenzacijasublimacijataljenje

   1. a) desublimacija
   2. b) isparavanje
   3. c) kondenzacija
   4. d) sublimacija
   5. e) taljenje

   Provjeri

4. U čaši zagrijavaš smjesu leda i vode i stalno mjeriš temperaturu. Što ćeš opaziti dok se sav led ne rastali?

   1. a) temperatura se ne mijenja i iznosi 0 °C
   2. b) temperatura ravnomjerno raste
   3. c) temperatura pada
   4. d) temperatura odmah skoči na 100 °C

5. Koji je niz sastavljen samo od organskih tvari?

   1. a) voda, kuhinjska sol, željezo
   2. b) nafta, zrak, sumpor
   3. c) plastika, alkohol, bjelančevine
   4. d) ugljikohidrati, voda, masti

6. Plastika je organska tvar, a ne nastaje u živom biću. Kako je to moguće?

   1. a) plastika zapravo nije organska tvar
   2. b) organske tvari nastaju samo u biljkama
   3. c) organska tvar je svaka tvar koja gori
   4. d) organske tvari mogu se i umjetno proizvesti; zajednički im je ugljik

7. Plin iz jedne boce možemo stlačiti u upola manju bocu, a vodu ne možemo. Objasni to s pomoću čestičnoga crteža.

   Prikaži primjer odgovora

8. Razvrstaj prema podrijetlu: plastika, čelik, morska sol, bakar, najlon, vuna. Koju je tvar najteže razvrstati i zašto?

   Prikaži primjer odgovora

2.2. Svojstva tvari

Udžbenik: str. 30–33

Sažetak

Fizikalna svojstva su karakteristike kojima tvar opisujemo, a da se pri tome ne pretvara u drugu tvar.

• Lako ih uočavamo: oblik, tvrdoća, agregacijsko stanje, topljivost.
• Mjerimo ih instrumentima: električna i toplinska vodljivost, magnetičnost, kovnost.
• Magnet privlači željezo, kobalt i nikal. Tako se pri recikliranju željezo i čelik odvajaju od ostalih metala.
• Električni vodiči: metali (najbolji su srebro, bakar i zlato), grafit, vodene otopine soli, kiselina i lužina. Električni izolatori: plastika, guma, papir, staklo.
• Metali su i dobri toplinski vodiči. Guma, staklo i plastika su toplinski izolatori.
• Kuhinjska sol otapa se u vodi, ali ne u alkoholu. Šećer se otapa u oba otapala. Čvrsta sol i čvrsti šećer ne vode struju; vodena otopina soli vodi struju, a otopina šećera ne vodi.

Gustoća, talište i vrelište

Gustoća je omjer mase i volumena:   ρ = m / V   (jedinice: kg/m³, g/cm³, g/mL)

Svaka čista tvar pri određenoj temperaturi i tlaku ima točno određenu gustoću, talište i vrelište. Po njima prepoznajemo nepoznatu tvar i provjeravamo njezinu čistoću.

Riješeni primjer. Kamenčić ima masu 45 g. Kad ga uronimo u menzuru, razina vode poraste s 30 mL na 48 mL.
V = 48 mL − 30 mL = 18 mL = 18 cm³  →  ρ = 45 g / 18 cm³ = 2,5 g/cm³

Kemijska svojstva

Kemijsko svojstvo je svojstvo tvari da reagira u dodiru s nekom drugom tvari.

• Reaktivne tvari reagiraju lako i brzo, a inertne tvari ne reagiraju ili reagiraju vrlo teško.
• Alkohol je zapaljiv. Željezo u dodiru s vodom i zrakom hrđa.
• Plastika je inertna pa se vrlo sporo razgrađuje i gomila kao otpad.
• Korozija je nagrizanje konstrukcijskih metala na zraku. Skraćuje vijek trajanja konstrukcija.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Koja tvrdnja opisuje kemijsko svojstvo?

   1. a) bakar dobro vodi električnu struju
   2. b) zlato je žute boje
   3. c) alkohol je zapaljiv
   4. d) led se tali na 0 °C

2. Kocka nepoznatoga metala ima masu 54 g i volumen 20 cm³. Izračunaj gustoću metala.

   g/cm³ Provjeri

3. Od koje je tvari kocka iz prethodnoga zadatka? Posluži se tablicom u sažetku.

   1. a) od aluminija
   2. b) od željeza
   3. c) od zlata
   4. d) ne može se odrediti

4. Kolika je masa zlatne pločice volumena 10 cm³? (gustoća zlata je 19,30 g/cm³)

   g Provjeri

5. Željezni uteg ima masu 393,5 g. Koliki mu je volumen? (gustoća željeza je 7,87 g/cm³)

   cm³ Provjeri

6. Imaš tri kocke jednakoga volumena: od aluminija, željeza i zlata. Kako ćeš ih razlikovati zatvorenih očiju?

   1. a) po boji
   2. b) po težini: najteža je zlatna, a najlakša aluminijska
   3. c) po obliku
   4. d) nikako, jer imaju jednak volumen

7. Žarulja u strujnom krugu svijetli kad su elektrode uronjene u jednu tekućinu, a ne svijetli u drugoj. Jedna je tekućina otopina šećera, a druga otopina kuhinjske soli. Koja je otopina vodič?

   1. a) otopina šećera
   2. b) obje
   3. c) nijedna
   4. d) otopina kuhinjske soli

8. Ručka lonca često je od plastike, a dno od metala. Objasni zašto.

   Prikaži primjer odgovora

9. Zašto uz gustoću tvari treba navesti temperaturu i tlak?

   Prikaži primjer odgovora

10. Inertnost plastike istodobno je njezina prednost i nedostatak. Objasni.

    Prikaži primjer odgovora

2.3. Podjela tvari

Udžbenik: str. 34–36

Sažetak

• TVARI
  • čiste tvari – imaju točno određen i stalan sastav
    • elementarne tvari – ne mogu se kemijskim postupcima rastaviti na jednostavnije tvari (metali, nemetali, polumetali)
    • kemijski spojevi – složene čiste tvari koje se kemijskim postupkom mogu rastaviti na jednostavnije tvari (organski i anorganski)
  • smjese tvari – nastaju miješanjem dviju ili više tvari
    • homogene smjese
    • heterogene smjese

Pokus: željezo i sumpor

1. Elementarne tvari: željezo je siv, magnetičan metal; sumpor je žut nemetal.
2. Smjesa: kad ih pomiješamo, svaki sastojak zadržava svoja svojstva – željezo je i dalje sivo i magnetično, sumpor žut.
3. Kemijski spoj: zagrijavanjem željezo i sumpor reagiraju i nastaje nova tvar, željezov(II) sulfid. Siv je i nije magnetičan – ima nova svojstva.

Elektroliza je kemijski postupak kojim se djelovanjem istosmjerne električne struje voda razlaže na dvije elementarne tvari: vodik i kisik. To dokazuje da je voda kemijski spoj.

Organski spojevi: glukoza, etanol, octena kiselina. Anorganski spojevi: modra galica, natrijev klorid, voda.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Razvrstaj tvari.

   1. kisik	– odaberi –elementarna tvar – metalelementarna tvar – nemetalkemijski spojsmjesa tvari
   2. bakar	– odaberi –elementarna tvar – metalelementarna tvar – nemetalkemijski spojsmjesa tvari
   3. voda	– odaberi –elementarna tvar – metalelementarna tvar – nemetalkemijski spojsmjesa tvari
   4. zrak	– odaberi –elementarna tvar – metalelementarna tvar – nemetalkemijski spojsmjesa tvari

   1. a) elementarna tvar – metal
   2. b) elementarna tvar – nemetal
   3. c) kemijski spoj
   4. d) smjesa tvari

   Provjeri

2. U zdjelici je sivo-žuti prah. Kad mu približiš magnet, sive čestice skoče na magnet, a žute ostanu. Što je u zdjelici?

   1. a) kemijski spoj željeza i sumpora
   2. b) smjesa željeza i sumpora
   3. c) elementarna tvar
   4. d) željezov(II) sulfid

3. Koja je tvrdnja o metalima i nemetalima netočna?

   1. a) živa je metal koji je pri standardnim uvjetima tekuć
   2. b) grafit je nemetal koji vodi električnu struju
   3. c) svi su metali srebrnosive boje
   4. d) brom je tekući nemetal

4. Tvar X ne možemo nikakvim kemijskim postupkom rastaviti na jednostavnije tvari. Čvrsta je, sjajna i dobro vodi struju. Tvar X je:

   1. a) kemijski spoj
   2. b) smjesa
   3. c) nemetal
   4. d) metal

5. Kako dokazujemo da je voda kemijski spoj, a ne elementarna tvar?

   1. a) elektrolizom se razlaže na vodik i kisik
   2. b) zagrijavanjem prelazi u vodenu paru
   3. c) hlađenjem prelazi u led
   4. d) u njoj se otapa kuhinjska sol

6. Navedi dvije razlike između smjese željeza i sumpora i spoja željezova(II) sulfida.

   Prikaži primjer odgovora

7. U jednoj je čaši 100 mL destilirane, a u drugoj 100 mL vodovodne vode, ali ne znaš koja je koja. Kako ćeš to otkriti bez kušanja?

   Prikaži primjer odgovora

2.4. Heterogene i homogene smjese

Udžbenik: str. 37–40

Sažetak

Smjesa se sastoji od dviju ili više čistih tvari koje međusobno kemijski ne reagiraju. Sastojci smjese zadržavaju svoja svojstva. Broj i vrsta sastojaka nisu određeni. U prirodi su tvari najčešće pomiješane: zrak, pijesak, magla, nafta, morska voda.

Razdvajanje smjesa

Postupak biramo prema svojstvu po kojem se sastojci razlikuju.

Legure

Legure (slitine) su čvrste otopine dvaju ili više metala, dakle homogene smjese. Legura ima nova svojstva u odnosu na pojedine sastojke. Primjer: mjed je legura bakra i cinka.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Odredi vrstu svake tvari.

   1. granit	– odaberi –čista tvarheterogena smjesa čvrstih tvariheterogena smjesa dviju tekućinahomogena smjesa – legurahomogena smjesa plinova
   2. mjed	– odaberi –čista tvarheterogena smjesa čvrstih tvariheterogena smjesa dviju tekućinahomogena smjesa – legurahomogena smjesa plinova
   3. ulje i voda	– odaberi –čista tvarheterogena smjesa čvrstih tvariheterogena smjesa dviju tekućinahomogena smjesa – legurahomogena smjesa plinova
   4. čist i suh zrak	– odaberi –čista tvarheterogena smjesa čvrstih tvariheterogena smjesa dviju tekućinahomogena smjesa – legurahomogena smjesa plinova
   5. destilirana voda	– odaberi –čista tvarheterogena smjesa čvrstih tvariheterogena smjesa dviju tekućinahomogena smjesa – legurahomogena smjesa plinova

   1. a) čista tvar
   2. b) heterogena smjesa čvrstih tvari
   3. c) heterogena smjesa dviju tekućina
   4. d) homogena smjesa – legura
   5. e) homogena smjesa plinova

   Provjeri

2. Sastojke koje smjese možemo odvojiti taloženjem i dekantiranjem?

   1. a) konzumnoga šećera i vode
   2. b) alkohola i vode
   3. c) školske krede i vode
   4. d) kuhinjske soli i vode

3. Želiš razdvojiti alkohol i vodu tako da sačuvaš oba sastojka. Koji ćeš postupak odabrati?

   1. a) destilaciju
   2. b) filtriranje
   3. c) isparavanje u otvorenoj zdjelici
   4. d) dekantiranje

4. Kojim ćeš postupkom odvojiti jod iz smjese s kuhinjskom soli?

   1. a) magnetom
   2. b) sublimiranjem
   3. c) dekantiranjem
   4. d) filtriranjem suhe smjese

5. Filtriraš mutnu morsku vodu s pijeskom. Što prolazi kroz filtarski papir?

   1. a) samo čista voda
   2. b) pijesak i voda
   3. c) samo sol
   4. d) voda zajedno s otopljenom soli

6. U čaši su pomiješani željezne strugotine, pijesak i voda. Predloži redoslijed postupaka kojima ćeš dobiti svaki sastojak zasebno.

   Prikaži primjer odgovora

7. Kuhinjska sol pomiješana je s pijeskom. Kako ćeš dobiti čistu, suhu sol? Navedi postupke i svojstvo koje svaki koristi.

   Prikaži primjer odgovora

8. Zašto za otopinu šećera u vodi kažemo da je homogena, iako se sastoji od dviju tvari?

   Prikaži primjer odgovora

2.5. Iskazivanje sastava smjese

Udžbenik: str. 41–46

Sažetak

• Kvalitativni opis kaže što je u smjesi (npr. voće, povrće, voda).
• Kvantitativni opis kaže koliko čega ima (npr. 50 % voća, 40 % povrća).

Maseni udio:   w(sastojak) = m(sastojak) / m(smjesa)
Volumni udio:   φ(sastojak) = V(sastojak) / V(smjesa)

• Udio je uvijek manji od 1. U postotak ga pretvaramo množenjem sa 100: 0,25 = 25 %.
• Masa smjese je zbroj masa svih sastojaka.
• Mase moraju biti u istim jedinicama (1 g = 1000 mg, 1 kg = 1000 g).
• Volumni udio koristimo za tekuće i plinovite smjese. Kao volumen smjese uzimamo zbroj volumena sastojaka prije miješanja.
• Zrak sadrži 78 % dušika i 21 % kisika (volumni udjeli).   1 m³ = 1000 dm³ = 1000 L.

Riješeni primjeri

1. U 180 g vode otopljeno je 20 g šećera. Koliki je maseni udio šećera?
m(otopina) = 180 g + 20 g = 200 g  →  w(šećer) = 20 g / 200 g = 0,10 = 10 %

2. Čokolada mase 80 g ima 70 % kakaa. Kolika je masa kakaa?
m(kakao) = 0,70 · 80 g = 56 g

3. Koliko je litara kisika u 300 L zraka?
V(kisik) = 0,21 · 300 L = 63 L

Ključni pojmovi

Vježba

1. Koja je rečenica kvantitativni opis smjese?

   1. a) Sok sadrži vodu, šećer i voćni koncentrat.
   2. b) Zrak je smjesa dušika, kisika i drugih plinova.
   3. c) Mjed je legura bakra i cinka.
   4. d) Prašak za rublje sadrži 16 % deterdženta.

2. U 225 g vode otopljeno je 25 g kuhinjske soli. Koliki je maseni udio soli u otopini?

   % Provjeri

3. Otopina za ispiranje ima maseni udio soli 4 %. Koliko je grama soli u 500 g te otopine?

   g Provjeri

4. Otopina sadrži 12 g soli, što je 8 % mase otopine. Kolika je masa otopine?

   g Provjeri

5. U 500 g mineralne vode ima 900 mg otopljenih čvrstih tvari. Koliki je njihov maseni udio?

   % Provjeri

6. Lubenica mase 5 kg sadrži 92 % vode. Kolika je masa svih ostalih tvari u lubenici?

   kg Provjeri

7. Pomiješano je 150 mL alkohola i 350 mL vode. Koliki je volumni udio alkohola?

   % Provjeri

8. Soba je duga 5 m, široka 4 m i visoka 3 m. Koliko je litara dušika u zraku te sobe? (φ(dušik) = 78 %)

   L Provjeri

9. U kojem se volumenu zraka nalaze 42 L kisika? (φ(kisik) = 21 %)

   L Provjeri

10. Ana tvrdi: „U 100 g vode otopila sam 25 g šećera, dakle maseni udio šećera je 25 %.” Je li u pravu? Obrazloži računom.

    Prikaži primjer odgovora

2.6. Otopine

Udžbenik: str. 47–52

Sažetak

Otapanje je fizikalni proces miješanja dviju ili više tvari na razini čestica. Nastaje homogena smjesa – otopina. Pijesak se u vodi samo pomiješa (heterogena smjesa), a šećer se otopi.

• Otapalo je sastojak kojega u otopini ima najviše. Najčešće je otapalo voda; koriste se i alkohol i benzin.
• Otopljena tvar prisutna je u manjoj količini. Može biti čvrsta, tekuća ili plinovita.
• Tvari se bolje otapaju ako su po svojstvima slične otapalu.

Destilacijom odvajamo otapalo od otopljene tvari: otopina se zagrijava, otapalo isparava, u Liebigovu hladilu se kondenzira i skuplja kao destilat. Otopljena čvrsta tvar ostaje u tikvici za destilaciju.

Topljivost

Topljivost je najveća masa tvari koja se može otopiti u 100 g otapala pri određenoj temperaturi.

• Topljivost većine čvrstih tvari raste s porastom temperature.
• Topljivost plinova u vodi manja je pri višoj temperaturi, a veća pri višem tlaku. Zato ljeti u toplim, plitkim vodama ima manje kisika.
• Topljivost se može iskazati i masenim udjelom otopljene tvari u zasićenoj otopini: w_sat = m(otopljena tvar) / (m(otapalo) + m(otopljena tvar)).

Riješeni primjer. Koliko se limunske kiseline može otopiti u 150 g vode pri 20 °C?
U 100 g vode otapa se 73 g, pa se u 150 g otapa 73 g · 150 / 100 = 109,5 g.

Ključni pojmovi

Vježba

1. U parfemu je mala količina mirisnih tvari otopljena u alkoholu. Što je otapalo?

   1. a) mirisne tvari
   2. b) voda
   3. c) alkohol
   4. d) parfem

2. Koliko se grama limunske kiseline može najviše otopiti u 250 g vode pri 20 °C? (topljivost: 73 g u 100 g vode)

   g Provjeri

3. U 200 g vode pri 20 °C stavljeno je 80 g natrijeva klorida (topljivost: 35,9 g u 100 g vode). Koliko grama soli ostaje neotopljeno?

   g Provjeri

4. Kolika je masa vode potrebna da se pri 50 °C otopi 200 g kalijeva nitrata? (topljivost: 80 g u 100 g vode)

   g Provjeri

5. Izračunaj maseni udio kalijeva nitrata u zasićenoj otopini pri 50 °C (80 g u 100 g vode). Zaokruži na jednu decimalu.

   % Provjeri

6. U 100 g vode pri 50 °C otopljeno je 60 g kalijeva nitrata (topljivost 80 g). Kakva je to otopina?

   1. a) nezasićena
   2. b) zasićena
   3. c) prezasićena
   4. d) heterogena

7. U otopinu modre galice ubaciš jedan kristalić modre galice i on se otopi. Što zaključuješ o otopini?

   1. a) bila je prezasićena
   2. b) bila je zasićena
   3. c) bila je nezasićena
   4. d) ništa se ne može zaključiti

8. Zašto ribe u plitkom ribnjaku ljeti teže dišu?

   1. a) jer topla voda sadrži više soli
   2. b) jer je topljivost kisika u vodi manja pri višoj temperaturi
   3. c) jer topla voda brže isparava
   4. d) jer je topljivost kisika veća pri višoj temperaturi

9. U čaši su tri sloja tekućina: voda, ulje i alkohol. Ulje je iznad vode, ali ispod alkohola. Koje svojstvo određuje redoslijed slojeva i što iz njega zaključuješ?

   Prikaži primjer odgovora

10. Opiši kako bi od zasićene otopine s talogom pripremio prezasićenu otopinu.

    Prikaži primjer odgovora

2.7. Kisele, neutralne i lužnate otopine

Udžbenik: str. 53–56

Sažetak

Kiseline

• Kiseline su kemijski spojevi. Nastaju i u živim bićima: mravlja kiselina (mravi, meduze, kopriva), klorovodična kiselina u želucu.
• Organske kiseline: octena, limunska, askorbinska, oksalna, vinska, mliječna.
• Anorganske kiseline: sumporna, klorovodična, fosforna, dušična, ugljična.
• Pri razrjeđivanju se koncentrirana kiselina polako ulijeva u vodu uz stalno miješanje (nikada obrnuto), uz zaštitna sredstva.

Lužine

• Lužine su vodene otopine suprotnih svojstava od kiselina. Nastaju otapanjem hidroksida metala u vodi.
• Najjače lužine nastaju od hidroksida natrija, kalija, magnezija i kalcija.
• Lužnate su i otopine amonijaka, sode bikarbone, sapuna i deterdženata.

Reakcijom odgovarajućih količina kiseline i lužine nastaje neutralna otopina:
kiselina + lužina → sol + voda

Indikatori i pH

Kemikalije ne kušamo, pa kiselost ispitujemo indikatorima – tvarima koje promjenom boje dokazuju prisutnost druge tvari.

Univerzalni indikatorski papir žute je boje i pokazuje je li otopina kisela, neutralna ili lužnata. Boju uspoređujemo s ljestvicom pH-vrijednosti od 0 do 14. Za točnija mjerenja služi digitalni pH-metar.

Primjeri: sumporna kiselina je jaka kiselina, ocat slaba kiselina, otopina natrijeva klorida neutralna, otopina sode bikarbone slaba lužina, natrijeva lužina jaka lužina.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Plavi lakmusov papir uronjen u otopinu ostao je plav, a crveni je poplavio. Otopina je:

   1. a) kisela
   2. b) neutralna
   3. c) lužnata
   4. d) ne može se odrediti

2. Ni plavi ni crveni lakmusov papir nisu promijenili boju. Otopina je:

   1. a) neutralna
   2. b) kisela
   3. c) lužnata
   4. d) jaka kiselina

3. Poveži otopinu s njezinom približnom pH-vrijednošću.

   1. sumporna kiselina	– odaberi –pH 1pH 13pH 3pH 7pH 9
   2. ocat	– odaberi –pH 1pH 13pH 3pH 7pH 9
   3. otopina natrijeva klorida	– odaberi –pH 1pH 13pH 3pH 7pH 9
   4. otopina sode bikarbone	– odaberi –pH 1pH 13pH 3pH 7pH 9
   5. natrijeva lužina	– odaberi –pH 1pH 13pH 3pH 7pH 9

   1. a) pH 1
   2. b) pH 13
   3. c) pH 3
   4. d) pH 7
   5. e) pH 9

   Provjeri

4. U bezbojnu otopinu dodaš kap fenolftaleina i ona postane ružičasta. Što će se dogoditi ako joj zatim polako dodaješ kiselinu?

   1. a) postat će plava
   2. b) boja će postati još tamnija
   3. c) ništa se neće promijeniti
   4. d) ružičasta boja će nestati kad se lužina neutralizira

5. Kako se pravilno razrjeđuje koncentrirana kiselina?

   1. a) voda se naglo ulije u kiselinu
   2. b) kiselina se polako ulijeva u vodu uz stalno miješanje
   3. c) kiselina i voda uliju se istodobno
   4. d) svejedno je kojim redom

6. Koji je niz sastavljen samo od organskih kiselina?

   1. a) sumporna, octena, dušična
   2. b) klorovodična, fosforna, ugljična
   3. c) limunska, mliječna, octena
   4. d) vinska, sumporna, oksalna

7. Sredstvo za čišćenje odvoda sadrži jaku lužinu. Kojim bi indikatorom to provjerio i kakvu promjenu očekuješ?

   Prikaži primjer odgovora

8. Zašto je digitalni pH-metar pouzdaniji od univerzalnoga indikatorskog papira?

   Prikaži primjer odgovora

9. Čaj promijeni boju kad mu dodamo limunov sok. Objasni zašto.

   Prikaži primjer odgovora

2.8. Biološko djelovanje tvari

Udžbenik: str. 57–58

Sažetak

Biološko djelovanje tvari je djelovanje tvari na živa bića. Može biti korisno ili štetno.

• Korisno: masti i ulja, bjelančevine i ugljikohidrati izgrađuju živa bića. Vitamini i minerali omogućuju normalan rad organizma i štite nas od bolesti. Lijekovi liječe bolesti.
• Prehrana: gazirani sokovi sadrže velike količine šećera. Prženjem hrane u ulju nastaju kancerogene tvari, a takva je hrana i bogata masnoćama i solju.
• Pesticidi su kemikalije za zaštitu biljaka. Hranidbenim lancem ulaze u sva živa bića pa su velik ekološki problem. Upotreba pesticida DDT zabranjena je od 1972. godine.
• Prehrambeni aditivi dodaju se hrani da dulje zadrži svojstva i dulje se čuva. Označavaju se E-brojevima. Neki mogu loše utjecati na zdravlje. Soda bikarbona (E500) smatra se bezopasnom.
• Piktogrami opasnosti nalaze se i na proizvodima u kućanstvu (mirisne svijeće, eterična ulja, mirisi za automobile).

Ovisnost: pušenje

Cigaretni dim sadrži više od 4000 štetnih sastojaka. Najštetniji su:

Ključni pojmovi

Vježba

1. Poveži sastojak cigaretnoga dima s njegovim djelovanjem.

   1. nikotin	– odaberi –izaziva ovisnostlijepi se na dišne organe i krvne žileremeti opskrbu stanica kisikom
   2. katran	– odaberi –izaziva ovisnostlijepi se na dišne organe i krvne žileremeti opskrbu stanica kisikom
   3. ugljikov monoksid	– odaberi –izaziva ovisnostlijepi se na dišne organe i krvne žileremeti opskrbu stanica kisikom

   1. a) izaziva ovisnost
   2. b) lijepi se na dišne organe i krvne žile
   3. c) remeti opskrbu stanica kisikom

   Provjeri

2. Pesticid je poprskan samo po polju, a pronađen je u tijelu ptica grabljivica koje ne jedu biljke. Kako je tamo dospio?

   1. a) ptice su ga udahnule iznad polja
   2. b) hranidbenim lancem: biljke → biljojedi → grabljivice
   3. c) nastao je u tijelu ptica
   4. d) pesticidi se ne zadržavaju u živim bićima

3. Na deklaraciji keksa piše „E500”. Što to znači?

   1. a) keksi sadrže 500 mg šećera
   2. b) keksi su opasni za zdravlje
   3. c) keksi sadrže prehrambeni aditiv – sodu bikarbonu
   4. d) rok trajanja je 500 dana

4. Zašto je ugljikov monoksid posebno opasan plin?

   1. a) jer izaziva ovisnost
   2. b) jer se lijepi na pluća
   3. c) jer ima jak, neugodan miris
   4. d) jer remeti opskrbu stanica kisikom pa dovodi do trovanja

5. Ista tvar može djelovati i korisno i štetno. Objasni na primjeru kuhinjske soli ili šećera.

   Prikaži primjer odgovora

6. Navedi jedan razlog za upotrebu aditiva u hrani i jedan razlog za oprez.

   Prikaži primjer odgovora