5. Zrak, voda i tlo – tvari neophodne za život

5.1. Zrak

Udžbenik: str. 106–109

Sažetak

• Zrak je homogena smjesa plinova bez boje i mirisa. Omogućuje disanje i gorenje.
• Gustoća mu je mala, oko 1 g/L: 1 m³ zraka ima masu oko 1 kg.
• Zrak je djelomično topljiv u vodi. Topljivost opada s porastom temperature vode (zato se pri zagrijavanju vode pojavljuju mjehurići).
• Zagrijavanjem se zrak širi pa mu se gustoća smanjuje. Topliji, lakši zrak diže se – zato zrak u prirodi stalno kruži.
• S visinom je zrak sve rjeđi, pa alpinisti nose boce s kisikom.
• Atmosferski tlak je tlak kojim atmosfera zbog svoje mase pritišće Zemlju. Najveći je na razini mora: 101 325 Pa.

Sastav suhoga zraka

Zrak sadrži i vodenu paru, čija se količina mijenja. Sumporovi i dušikovi oksidi u zraku znak su onečišćenja.

φ(sastojak) = V(sastojak) / V(smjesa)  →  V(sastojak) = φ · V(smjesa)    (1 m³ = 1000 dm³ = 1000 L)

Pokus sa svijećom: svijeća pod prevrnutim cilindrom u vodi nakon nekog se vremena ugasi, a voda se u cilindru podigne. Kisik se potrošio gorenjem; ostali plinovi ne podržavaju gorenje. Zrak je, dakle, smjesa.

Atmosfera

Onečišćenje zraka

• Izgaranje fosilnih goriva, spaljivanje otpada i industrijski plinovi stvaraju smog.
• Voda u atmosferi otapa ugljikove, sumporove i dušikove okside pa nastaju kisele kiše. One oštećuju biljke i građevine od vapnenca.
• Porast količine ugljikova(IV) oksida otežava odlazak topline u svemir: pojačani učinak staklenika i globalno zatopljenje (taljenje leda na polovima, poplave, suše, oluje).

Ključni pojmovi

Vježba

1. Učionica je duga 6 m, široka 5 m i visoka 3 m. Kolika je masa zraka u njoj? (1 m³ zraka ima masu oko 1 kg)

   kg Provjeri

2. Koliko je litara kisika u 200 L zraka? (φ(kisik) = 20,9 %)

   L Provjeri

3. Koliko je litara argona u 500 L zraka? (φ(argon) = 0,90 %)

   L Provjeri

4. Koliko je litara ugljikova(IV) oksida u 1 m³ zraka? (φ = 0,04 %)

   L Provjeri

5. Smjesa je nastala miješanjem 4 L dušika i 1 L kisika. Koliki je volumni udio kisika?

   % Provjeri

6. Zašto se balon na vrući zrak diže?

   1. a) jer je topli zrak teži od hladnoga
   2. b) jer zagrijani zrak ima manju gustoću od hladnijega zraka oko balona
   3. c) jer se u balonu stvara vodik
   4. d) jer vrući zrak nema masu

7. U pokusu sa svijećom pod cilindrom voda se podigne približno za petinu visine cilindra. Što to pokazuje?

   1. a) da je sav zrak izgorio
   2. b) da se zrak otopio u vodi
   3. c) da dušik podržava gorenje
   4. d) da kisik čini približno petinu volumena zraka

8. Zašto tlak zraka opada s nadmorskom visinom?

   1. a) jer je iznad nas sve manje zraka i on je sve rjeđi
   2. b) jer je na visini toplije
   3. c) jer na visini nema dušika
   4. d) jer gravitacija na visini raste

9. Objasni kako nastaju kisele kiše i navedi dvije njihove posljedice.

   Prikaži primjer odgovora

10. Prema kojim pojavama iz svakodnevnoga života zaključuješ da zrak sadrži vodenu paru?

    Prikaži primjer odgovora

5.2. Kisik i ozon

Udžbenik: str. 110–116

Sažetak

Kisik, O₂

• Kisik je najzastupljeniji kemijski element u prirodi (zrak, voda, Zemljina kora, živi svijet).
• Fotosinteza: 6CO₂(g) + 6H₂O(l) → C₆H₁₂O₆(aq) + 6O₂(g) (uz Sunčevu energiju i klorofil) – Sunčeva energija pohranjuje se u glukozi. Najviše kisika proizvodi fitoplankton u morima.
• Stanično disanje: C₆H₁₂O₆(aq) + 6O₂(g) → 6H₂O(l) + 6CO₂(g) – oslobađa se energija potrebna za život.
• Svojstva: plin bez boje i mirisa, gušći od zraka, slabo topljiv u vodi, podržava gorenje, ali ne gori.
• Dokazivanje: tinjajuća treščica u kisiku se rasplamsa.
• Dobivanje: u laboratoriju zagrijavanjem kalijeva permanganata; u industriji elektrolizom vode i frakcijskom destilacijom tekućega zraka (99 % proizvodnje). Vrelište dušika je −196 °C, a kisika −183 °C.
• Upotreba: zavarivanje i rezanje, raketno gorivo, medicina, boce za ronioce, pilote, planinare i vatrogasce.

Oksidacija je spajanje tvari s kisikom. Nastaju oksidi: C(s) + O₂(g) → CO₂(g)    2Mg(s) + O₂(g) → 2MgO(s)

• Gorenje je burna oksidacija: kemijska energija prelazi u toplinsku i svjetlosnu. Gorenjem drva nastaju ugljikov(IV) oksid, vodena para i pepeo.
• Truljenje i korozija spore su oksidacije.

Ozon, O₃

• U stratosferi nastaje od kisika i čini ozonski sloj koji zaustavlja štetno ultraljubičasto zračenje.
• Ozonska rupa je dio ozonosfere s vrlo malo ozona. Ozon uništavaju plinovi iz rashladnih uređaja i raspršivača, neki pesticidi i sredstva za čišćenje.
• U troposferi je ozon štetan: nastaje zbog onečišćenja i dio je gradskoga smoga.

Ostali plinovi u zraku

Izdahnuti zrak sadrži mnogo više ugljikova(IV) oksida nego atmosferski: brzo zamuti vapnenu vodu.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Kako dokazujemo plin?

   1. kisik	– odaberi –bezvodni bakrov(II) sulfat poplavitinjajuća treščica se rasplamsavapnena voda se zamuti
   2. ugljikov(IV) oksid	– odaberi –bezvodni bakrov(II) sulfat poplavitinjajuća treščica se rasplamsavapnena voda se zamuti
   3. vodena para	– odaberi –bezvodni bakrov(II) sulfat poplavitinjajuća treščica se rasplamsavapnena voda se zamuti

   1. a) bezvodni bakrov(II) sulfat poplavi
   2. b) tinjajuća treščica se rasplamsa
   3. c) vapnena voda se zamuti

   Provjeri

2. Tekući zrak polako se zagrijava od −200 °C. Koji plin prvi ispari? (vrelišta: dušik −196 °C, kisik −183 °C)

   1. a) kisik, jer ima više vrelište
   2. b) oba istodobno
   3. c) dušik, jer ima niže vrelište
   4. d) nijedan, zrak se ne može razdvojiti

3. Koliko je ukupno atoma kisika na lijevoj strani jednadžbe fotosinteze, 6CO₂ + 6H₂O → C₆H₁₂O₆ + 6O₂?

   Provjeri

4. Za pokus treba 300 mL smjese kisika i dušika u omjeru volumena 1 : 2. Koliko je mililitara kisika potrebno?

   mL Provjeri

5. Željezni čavao dugo je stajao na vlažnom zraku i masa mu se povećala. Zašto?

   1. a) jer je upio vodu kao spužva
   2. b) jer se željezo spojilo s kisikom iz zraka pa hrđa sadrži i masu vezanoga kisika
   3. c) jer se čavao proširio
   4. d) jer zakon o očuvanju mase ne vrijedi za hrđanje

6. Zašto se vrećice čipsa pune dušikom, a ne zrakom ili kisikom?

   1. a) jer je dušik slabo reaktivan pa ne dolazi do oksidacije (kvarenja) masnoća
   2. b) jer dušik daje okus
   3. c) jer je dušik teži pa je vrećica punija
   4. d) jer dušik podržava gorenje

7. Zašto je opasno ući u neprozračeni vinski podrum tijekom vrenja mošta?

   1. a) jer nastaje vodik koji eksplodira
   2. b) jer nastaje ozon
   3. c) jer nestaje dušik
   4. d) jer nastaje ugljikov(IV) oksid koji je gušći od zraka pa se nakuplja pri dnu i istiskuje kisik

8. Koja je tvrdnja o ozonu točna?

   1. a) ozon je svugdje štetan
   2. b) ozon je svugdje koristan
   3. c) u stratosferi nas štiti od ultraljubičastoga zračenja, a u troposferi je štetan sastojak smoga
   4. d) ozon je spoj kisika i dušika

9. U kojoj će vodi biti više otopljenoga kisika: u toplom jezeru ili u hladnom planinskom potoku? Objasni.

   Prikaži primjer odgovora

10. Je li gorenje magnezija egzotermna ili endotermna promjena? Obrazloži i napiši jednadžbu reakcije.

    Prikaži primjer odgovora

5.3. Voda

Udžbenik: str. 117–121

Sažetak

• Hidrosfera je vodeni omotač Zemlje – voda u sva tri agregacijska stanja.
• U tijelu novorođenčeta je oko 80 % vode, odrasle osobe 60 – 65 %, a starije osobe oko 55 %.

Za piće je dostupno manje od 1 % vode na Zemlji; najveće su zalihe pod zemljom.

Hidrološki ciklus

Voda u prirodi neprestano kruži. Pokreće je Sunčeva energija: voda hlapi iz mora, jezera i tla → vodena para se u visini hladi i kondenzira u oblake → oborine padaju u površinske vode ili kroz tlo dolaze do podzemnih voda.

Vrste voda

• Tvrdoću ispitujemo isparavanjem: tvrda voda na satnom staklu ostavlja bijeli trag, a meka ne.
• Isparavanje se događa pri vrelištu, a hlapljenje pri temperaturi nižoj od vrelišta.
• Okus vode: slana (natrijev klorid), slatka (vapnenac), gorka (magnezijev sulfat), kisela (ugljikov(IV) oksid).

Voda za piće

Mora biti bistra, bez boje i mirisa, bez otrovnih tvari i patogenih bakterija, s najviše 0,1 % otopljenih mineralnih tvari. Prije upotrebe prolazi mehaničku, kemijsku i mikrobiološku obradu.

Onečišćenje voda

• Umjetna gnojiva ispiru se u površinske i podzemne vode.
• Neobrađene otpadne vode nose organski otpad, deterdžente, naftne derivate, kiseline i spojeve teških metala. Njihovom razgradnjom troši se kisik u vodi pa živa bića ugibaju.
• Plastika i mikroplastika nakupljaju se u morima; čestice su nađene i u probavilu riba iz Jadrana.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Kolika je masa vode u tijelu čovjeka mase 80 kg ako je maseni udio vode 65 %?

   kg Provjeri

2. Novorođenče ima masu 3,5 kg, a maseni udio vode u tijelu je 80 %. Kolika je masa vode?

   kg Provjeri

3. Zamisli da je sva voda na Zemlji 1000 L. Koliko bi litara bile površinske i podzemne slatke vode (1,7 %)?

   L Provjeri

4. U boci od 1,5 L vode otopljeno je 2,4 g mineralnih tvari. Koliko je to grama po litri?

   g/L Provjeri

5. Je li voda iz prethodnoga zadatka mineralna voda?

   1. a) ne, jer mora imati više od 10 g/L
   2. b) da, jer ima više od 1 g otopljenih mineralnih tvari po litri
   3. c) ne, jer nije gazirana
   4. d) ne može se odrediti

6. Zašto se u glačalo ulijeva destilirana, a ne vodovodna voda?

   1. a) jer destilirana voda brže vrije
   2. b) jer je destilirana voda hladnija
   3. c) jer vodovodna voda ne isparava
   4. d) jer se iz tvrde vodovodne vode zagrijavanjem taloži kamenac koji začepljuje glačalo

7. Kap kišnice i kap morske vode ispare na satnom staklu. Što ćeš opaziti?

   1. a) morska voda ostavlja bijeli trag soli, a kišnica ne ostavlja trag
   2. b) obje ostavljaju jednak bijeli trag
   3. c) kišnica ostavlja trag, a morska voda ne
   4. d) nijedna ne isparava

8. Poveži korak hidrološkoga ciklusa s promjenom.

   1. voda iz mora odlazi u zrak	– odaberi –hlapljenjekondenzacijaoborine
   2. vodena para u visini prelazi u kapljice	– odaberi –hlapljenjekondenzacijaoborine
   3. voda se iz oblaka vraća na Zemlju	– odaberi –hlapljenjekondenzacijaoborine

   1. a) hlapljenje
   2. b) kondenzacija
   3. c) oborine

   Provjeri

9. Otpadne vode pune organskoga otpada puštene su u jezero i ribe su počele ugibati, iako otpad nije otrovan. Objasni.

   Prikaži primjer odgovora

10. Predloži pokus kojim ćeš ispitati je li vodovodna voda u tvojem mjestu tvrda ili meka.

    Prikaži primjer odgovora

5.4. Svojstva kemijski čiste vode

Udžbenik: str. 122–124

Sažetak

• Kemijski čista voda je bistra tekućina bez okusa i mirisa. U tankom je sloju bezbojna, a u debelom plava.
• Pri normalnom tlaku ledište je 0 °C, a vrelište 100 °C.
• Tlak utječe na vrelište: povećanjem tlaka vrelište raste, a smanjenjem pada.
• Voda je dobro otapalo za većinu anorganskih i neke organske tvari. Otapaju se šećer, sol, limunska kiselina, soda bikarbona; ne otapaju se kreda, vapnenac, jod. S vodom se miješaju ocat i etanol, a ulje ne.
• Topljivost plinova u vodi smanjuje se povišenjem temperature, a raste povećanjem tlaka (zato gazirano piće zapjeni kad otvorimo bocu).

Anomalija vode

Voda ima najveću gustoću pri 4 °C. Daljnjim hlađenjem gustoća joj se smanjuje, pa je led rjeđi od tekuće vode i pluta.

Zato se jezera zaleđuju od površine, a pri dnu ostaje tekuća voda od 4 °C u kojoj živa bića preživljavaju zimu. Kad se voda smrzava, širi se – zato zimi pucaju cijevi i asfalt.

Otopine

Otopine imaju niže ledište i više vrelište od čistoga otapala. Slana voda ledi se ispod 0 °C – zato se ceste zimi posipaju solju.

Površinska napetost i kapilarnost

• Površinska napetost je sila na površini vode. Nastaje jer se čestice vode međusobno privlače jače nego čestice vode i zraka, pa su površinske čestice povučene prema unutrašnjosti. Zato kukac kopnica hoda po vodi, a spajalica pluta.
• Kapilarnost je kretanje tekućine uskim prostorima (kapilarama) zbog privlačenja čestica tekućine i stijenki. Tako voda iz tla dolazi do svih dijelova biljke.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Zašto se jaje dulje kuha na vrhu visoke planine nego u podnožju?

   1. a) jer je na planini hladnije pa se voda sporije zagrije
   2. b) jer na planini nema dovoljno kisika za plamen
   3. c) jer je na visini tlak manji pa voda vrije na temperaturi nižoj od 100 °C
   4. d) jer je voda na planini tvrđa

2. U ekspres-loncu hrana se skuha brže. Zašto?

   1. a) jer je u zatvorenom loncu tlak veći pa voda vrije na temperaturi višoj od 100 °C
   2. b) jer u loncu nema zraka
   3. c) jer se voda u njemu ne zagrijava
   4. d) jer je tlak manji pa voda vrije prije

3. Zimi je površina jezera zaleđena. Kolika je temperatura vode pri dnu dubokoga jezera?

   1. a) 0 °C
   2. b) niža od 0 °C
   3. c) 100 °C
   4. d) oko 4 °C, jer je tada voda najgušća pa tone na dno

4. Gustoća leda je oko 0,92 g/cm³. Koliki volumen ima komad leda mase 460 g?

   cm³ Provjeri

5. Staklena boca puna vode ostavljena je u zamrzivaču i pukla je. Zašto?

   1. a) jer se staklo na hladnoći širi
   2. b) jer led ima manju gustoću od vode pa pri smrzavanju zauzme veći volumen
   3. c) jer se voda smrzavanjem stisne
   4. d) jer se u boci stvorio plin

6. Zašto se ceste zimi posipaju solju?

   1. a) jer sol grije led
   2. b) jer sol upija vodu
   3. c) jer slana voda ima niže ledište od čiste vode pa se ne ledi pri 0 °C
   4. d) jer sol povisuje ledište vode

7. Kad otvoriš bocu gaziranoga pića, naglo izlaze mjehurići. Zašto?

   1. a) jer se smanjio tlak pa se smanjila i topljivost plina
   2. b) jer se piće zagrijalo
   3. c) jer je u bocu ušao zrak
   4. d) jer se povećao tlak

8. Objasni kako anomalija vode omogućuje život u zaleđenim jezerima.

   Prikaži primjer odgovora

9. Spajalica pažljivo položena na vodu pluta, iako je čelik gušći od vode. Objasni.

   Prikaži primjer odgovora

5.5. Vodik i ostali energenti

Udžbenik: str. 125–129

Sažetak

Vodik, H₂

• Najrasprostranjeniji element u svemiru (više od 70 % mase). Masu Sunca čini 71 % vodika i 28 % helija. Pretvorbom vodika u helij oslobađa se Sunčeva energija.
• Na Zemlji ga elementarnoga ima vrlo malo; najznačajniji mu je spoj voda.
• Dobivanje u laboratoriju: Zn(s) + 2HCl(aq) → ZnCl₂(aq) + H₂(g) ili elektrolizom vode. Skuplja se pod vodom ili u epruvetu okrenutu otvorom prema dolje.
• Svojstva: bezbojan plin, najlakši od svih (gustoća 0,0899 g/L), lako zapaljiv; gori, ali ne podržava gorenje.
• Pomiješan sa zrakom čini eksplozivnu smjesu – plin praskavac. Najburnije reagira kad je omjer volumena vodika i kisika 2 : 1.
• Gorenje vodika: 2H₂(g) + O₂(g) → 2H₂O(l) – egzotermna reakcija.
• Upotreba: sinteza amonijaka i klorovodične kiseline, proizvodnja čvrstih biljnih masti iz ulja, zavarivanje i rezanje metala (do 2700 °C), raketno gorivo.

Ostali energenti

• Fosilna goriva – ugljen, nafta i zemni plin – neobnovljivi su izvori energije ograničenih zaliha.
• Obnovljivi izvori: energija vjetra, Sunca, vode, biomase, geotermalna energija.
• Nafta je homogena smjesa velikoga broja organskih spojeva, pretežito ugljikovodika. Gusta je, masna na opip, zapaljiva i rjeđa od vode pa pluta. Sastojci se odjeljuju frakcijskom destilacijom jer imaju različita vrelišta.
• Naftni barel iznosi 159 L.
• Izlivena nafta truje organizme i lijepi se na perje i krzno. Izgaranjem fosilnih goriva nastaju ugljikov(IV) oksid (klimatske promjene) i plinovi koji uzrokuju kisele kiše.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Usporedi plinove.

   1. vodik	– odaberi –gori, a ne podržava gorenjene gori i ne podržava gorenje; lakši od zrakane podržava gorenje; gušći od zrakapodržava gorenje, a ne gori
   2. kisik	– odaberi –gori, a ne podržava gorenjene gori i ne podržava gorenje; lakši od zrakane podržava gorenje; gušći od zrakapodržava gorenje, a ne gori
   3. dušik	– odaberi –gori, a ne podržava gorenjene gori i ne podržava gorenje; lakši od zrakane podržava gorenje; gušći od zrakapodržava gorenje, a ne gori
   4. ugljikov(IV) oksid	– odaberi –gori, a ne podržava gorenjene gori i ne podržava gorenje; lakši od zrakane podržava gorenje; gušći od zrakapodržava gorenje, a ne gori

   1. a) gori, a ne podržava gorenje
   2. b) ne gori i ne podržava gorenje; lakši od zraka
   3. c) ne podržava gorenje; gušći od zraka
   4. d) podržava gorenje, a ne gori

   Provjeri

2. Kolika je masa 10 L vodika? (gustoća vodika je 0,0899 g/L)

   g Provjeri

3. Tanker prevozi 100 barela nafte. Koliko je to litara? (1 barel = 159 L)

   L Provjeri

4. Koji koeficijent nedostaje?   Zn + … HCl → ZnCl₂ + H₂

   Provjeri

5. Zašto se vodik skuplja u epruvetu okrenutu otvorom prema dolje?

   1. a) jer je teži od zraka pa bi iscurio
   2. b) jer reagira sa staklom
   3. c) jer se otapa u zraku
   4. d) jer je mnogo lakši od zraka pa se diže i ostaje u epruveti

6. Zašto se dječji baloni pune helijem, a ne vodikom, iako je vodik lakši?

   1. a) jer je helij jeftiniji od zraka
   2. b) jer je vodik zapaljiv i sa zrakom čini eksplozivnu smjesu, a helij je inertan
   3. c) jer vodik nije plin
   4. d) jer je helij teži od zraka

7. Kad se zapaljena treščica prinese epruveti s vodikom, čuje se prasak, a stijenka se orosi. Što je nastalo?

   1. a) voda
   2. b) ugljikov(IV) oksid
   3. c) kisik
   4. d) klorovodik

8. Kojim se postupkom nafta razdvaja na sastojke i koje svojstvo se pri tome koristi?

   1. a) filtriranjem – veličina čestica
   2. b) dekantiranjem – gustoća
   3. c) frakcijskom destilacijom – različita vrelišta
   4. d) magnetom – magnetičnost

9. Vodik se naziva ekološki prihvatljivim gorivom. Navedi jedan razlog za tu tvrdnju i jedan problem koji je dovodi u pitanje.

   Prikaži primjer odgovora

10. Zašto za fosilna goriva kažemo da su neobnovljivi izvori energije i koji su negativni učinci njihove upotrebe?

    Prikaži primjer odgovora

5.6. Tlo

Udžbenik: str. 130–134

Sažetak

Tlo (pedosfera) je rastresiti sloj Zemlje sastavljen od krutih, tekućih i plinovitih tvari. Nalazi se između Zemljine kore (litosfere) i atmosfere.

• Tlo nastaje dugotrajnim usitnjavanjem matične stijene, uz djelovanje klime, reljefa i živih bića.
• Sastoji se od čvrstih čestica, vode i zraka te živih organizama i ostataka uginulih organizama.
• Čvrste čestice prema veličini: šljunak (veće od 2 mm) → pijesak → prah (0,05 – 0,002 mm) → glina (manje od 0,002 mm).
• Mineralne tvari u tlu: željezo, kalcij, kalij i magnezij. Biljke trebaju i dušik.

• Humus nastaje u površinskom sloju razgradnjom uginulih organizama. Crn je, rahao, bogat mineralima i zadržava vodu. Svako plodno tlo sadrži humus.
• Boja tla: crvenica je crvena zbog željezovih oksida, a crnica crna zbog humusa.
• Površina tla brzo se zagrijava i hladi, a temperatura dubljih slojeva je razmjerno stalna.
• Tlo je neobnovljivo bogatstvo: nastaje vrlo sporo, a uništava se brzo. Važno je kao stanište, za uzgoj hrane i kao izvor sirovina (šljunak, pijesak, boksit, ugljen).
• Onečišćenje: umjetna gnojiva, ispiranje tla i nepravilno odlaganje otpada zakiseljuju tlo (smanjuju mu pH). Krčenjem šuma i gradnjom gubi se plodno tlo i pojačava erozija.

Ključni pojmovi

Vježba

1. Maseni udjeli sastojaka tla su: mineralne tvari 40 %, humus 10 %, voda 30 %, a ostatak je zrak. Koliki je maseni udio zraka?

   % Provjeri

2. Kolika je masa humusa u 800 g tla iz prethodnoga zadatka?

   g Provjeri

3. Kolika je ukupna masa čvrstih tvari (mineralne tvari i humus) u 250 g toga tla?

   g Provjeri

4. Koji je niz čestica tla poredan od najmanjih prema najvećima?

   1. a) šljunak, pijesak, prah, glina
   2. b) glina, prah, pijesak, šljunak
   3. c) prah, glina, šljunak, pijesak
   4. d) pijesak, glina, prah, šljunak

5. Kroz uzorak tla voda proteče gotovo trenutačno, a tlo se ne može oblikovati u kuglicu. Koje je to tlo i kakav mu je pH?

   1. a) glinasto, pH oko 7
   2. b) ilovasto, pH oko 7
   3. c) crnica, pH 9
   4. d) pjeskovito, pH 5,3 – 5,7

6. Zašto je ilovasto tlo najbolje za uzgoj biljaka?

   1. a) jer dobro zadržava vodu i hranjive tvari, a ipak je dovoljno prozračno
   2. b) jer uopće ne zadržava vodu
   3. c) jer ne propušta ni vodu ni zrak
   4. d) jer je najkiselije

7. Dugotrajna upotreba umjetnih gnojiva i kisele kiše mijenjaju pH tla. Kako?

   1. a) pH raste i tlo postaje lužnatije
   2. b) pH se ne mijenja
   3. c) pH se smanjuje i tlo postaje kiselije
   4. d) pH postaje točno 7

8. Zašto za tlo kažemo da je neobnovljivo bogatstvo, iako stalno nastaje?

   Prikaži primjer odgovora

9. Šuma na padini je posječena. Opiši lanac posljedica za tlo.

   Prikaži primjer odgovora